NA DAN HRVATSKE KULTURNE ZAKLADE I HRVATSKOGA SLOVA 28. TRAVNJA DODIJELJENE NAGRADE „DUBRAVKO HORVATIĆ“ I „LJUBICA ŠTEFAN“

Hrvatska kulturna zaklada je i ove godine održala sjednicu i dodjelu Književne nagrade „Dubravko Horvatić“ za poeziju i prozu te Nagrade „Ljubica Štefan“ za povijesno-istraživačko djelo, u Društvu hrvatskih književnika, tradicionalno na dan osnivanja tjednika za kulturu „Hrvatsko slovo“

 (28. travnja 1995.).

Ravnatelj Hrvatske kulturne zaklade Stjepan Šešelj naglasio je datum 28. travnja – Dan Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova: „Dan 28. travnja obilježavamo ove godine po 30-i put. Naime, od – petka 28. travnja 1995. – kada smo ponosno ovdje u Društvu hrvatskih književnika, hrvatskoj književnoj i svekolikoj kulturnoj javnosti, objelodanili prvi broj nacionalnoga tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, pod sloganom: Hrvatsko slovo – svakoga petka – uvijek za Hrvatsku! Hrvatsko slovo od tada redovito izlazi 28 godina – do onoga crnoga petka hrvatske kulture –11. veljače 2022. – kada je ugušeno Hrvatsko slovo, voljom vrhuške vladajuće vlasti, nakon 1350. brojeva redovitoga izlaženja.

Ali, mi vjerujemo, da će se opet dogoditi hrvatske vlasti u kulturi, koje će prepoznati nasušnu potrebu za hrvatskim nacionalnim tjednikom za kulturu, kojega danas nemamo. Mi, također, vjerujemo da će zaživjeti naša inicijativa za proglašenjem Dana 28. veljače 1989. – Danom hrvatske slobode govora, o čemu je već odlučilo Društvo hrvatskih književnika i da će ta odluka biti urezana na ploči u predvorju ovoga hrama hrvatske književnosti i hrvatske demokratske misli.

Također, vjerujem da grad će Grad Zagreb napokon uvidjeti potrebu proglašenja ulica književnicima: Dubravku Horvatiću, Igoru Mrduljašu i Mili Maslaću te Ivanu Jindri, književnicima i urednicima Hrvatskoga slova, koji su na prijedlog Hrvatske kulturne zaklade već uvršteni u popis ulica, trgova i parkova grada Zagreba, ali još niti jednome nije ukazana čast koju zaslužuje.“  

U lijepom i ugodnom ozračju okupili su se poštovatelji i prijatelji, a Povjerenstvo za dodjelu Nagrada izabralo je sjajne laureatkinje: akademkinju Dubravku Oraić-Tolić, Ljerku Mikić i Julienne Eden Bušić. Donosimo dijelove iz obrazloženja koje su članovi povjerenstva i književni kritičari pripremili o njihovim knjigama i njihovom spisateljskom djelu:

„Knjiga Dubravke Oraić Tolić Tvojim glasom – Ljubav u sjeni politike originalan je doprinos žanru hrvatske autobiografske proze. Po izboru pripovjedača riječ je o jednom od najinventivnijih djela u hrvatskoj književnosti. Dosljedno pripovijedanje u drugom licu jednine glavni je razlog te originalnosti, ali ne i jedini. Autorica odabire  mužev ‘glas’ za pripovjedača koji se obraća njoj. Stapanje glasova dvoje ljudi povezanih dubokom i dugotrajnom ljubavlju u jedan glas jest ono što ovim sjećanjima, koja funkcioniraju kao zaokružena romaneskna cjelina, daje posebnu draž. Prvi dio naslova (Tvojim glasom) otkriva upravo to jedinstveno dvojstvo, dok drugi dio naslova (Ljubav u sjeni politike) otkriva središnju temu – povijest jedne ljubavi i političku povijest Hrvatske tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća i prvih desetljeća trećeg tisućljeća. Ta intimna povijest s razlogom je uvezana s političkom poviješću jednog vremena budući da je politika i te kako utjecala na protagoniste ove, u prvom redu, ljubavne priče. Posebno efektan pripovjedački postupak u ovoj knjizi je i autoričino uvrštavanje fragmenata njezina dosjea u pripovjedni tekst.“

Ljerka Mikić dobitnicom je Nagrade „Dubravko Horvatić“ za poeziju, njezin cjelokupan pjesnički opus i književno stvaralaštvo:

„Ljerka Mikić rođena je 25. rujna 1967. u Kostrču, župa Tolisa, općina Orašje, u Bosanskoj Posavini – Bosna i Hercegovina. Živi mirnim i samozatajnim životom u Orašju. Zbog udaljenosti od metropole i središta gdje se objavljuju književni časopisi i djeluju televizijske postaje, njezino je književno djelo ostalo pomalo po strani odnosno nedovoljno poznato širem krugu čitatelja. Književnim znalcima to je djelo dobro znano, jer je riječ o pjesnikinji koja je pronašla svoju vlastitu „nišu“ i stvorila bogati opus koji se temelji na franjevačkoj duhovnosti, što znači da pripada duhovnom krilu suvremene hrvatske poezije. Upravo franjevačka duhovnost na čudesan je način prožela poetsko djelo Ljerke Mikić.“

Julienne Bušić dobitnicom je Nagrade „Ljubica Štefan“ za povijesno-istraživački rad i za knjigu “Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada – Croatian Dissidents and the Dissonance of the West (Školska knjiga, 2024.).

„Julienne Bušić je priznata hrvatska spisateljica, esejistica i prevoditeljica s bogatim međunarodnim iskustvom. Studirala je u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi, gdje je magistrirala iz područja njemačkog jezika i lingvistike. Njezini tekstovi redovito se objavljuju u vodećim američkim i hrvatskim časopisima i novinama, među kojima se izdvaja Gobshite Quarterly, The Barcelona Review (www.barcelonareview.com), In Other Words-Merida (www.inotherwordsmerida.com), Verbatim: A Language Quarterly, Inside, The Bridge, Kolo, Tema, Aleph, Most, Autsajderski Fragmenti, Jutarnji List, Večernji List i Vjesnik.

Osim književnog rada, Julienne Bušić surađuje s američkom izdavačkom kućom Ooligan Press (Portland, Oregon) te s nekoliko multijezičnih književnih časopisa poput Gobshite Quarterly, The Barcelona Review i In Other Words-Merida, za koje je pisala, prevodila, lektorirala, revidirala i plasirala hrvatske knjige, pjesme i eseje za objavljivanje na engleskom jeziku.

Julienne Bušić ima bogato iskustvo u javnoj službi. Radila je kao savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu od 1992. do 1995. godine, a zatim kao viša savjetnica u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske od 1995. do 2000. godine.

Julienne Bušić posvetila je svoj život proučavanju ključnih pitanja hrvatske povijesti, osobito u kontekstu Domovinskog rata i političkog angažmana intelektualaca u Hladnom ratu. Kroz svoja djela i urednički rad, duboko je istraživala sudbinu Vukovara i žrtava rata, a njezin rad na zbornicima poput Uskrsla lica Vukovara i Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada odražava njezinu predanost razumijevanju uloge Hrvata, hrvatskih intelektualaca i disidenata u borbi za slobodu. Svojim književnim radom i javnim angažmanom neprestano je isticala važnost nacionalnih interesa Hrvatske, analizirajući položaj Hrvata i njihovih borbi na globalnoj političkoj sceni, a cijeli je svoj angažman posvetila očuvanju i njegovanju kolektivne memorije hrvatskog naroda.“

Obrazloženja Nagrada napisali su za Hrvatsku kulturnu zakladu: Đuro Vidmarović o Ljerki Mikić; Damir Pešorda o akad. Dubravki Oraić-Tolić i prof. dr. sc. Zlatko Begonja o Julienne Bušić.

Pripremila: D.V.