ILUSTRACIJE HRVATSKIH SLIKARA I GRAFIČARA U KNJIGAMA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Knjiga i ilustracija

Knjiga je u mnogočemu duhovno-estetski obrok, prijenosnik spoznaja, znanja i uvida koja posvećuju rast čovjeka u stvaralačkom sazrijevanju protokolizirajući imaginacijsku stvarnost duševnih nagnuća, određujući autorski odnos prema životu, interpretacijom osjećajnih i men- talnih sadržaja koji kulturu ljudsku osmišljavaju i oplemenjuju humanističkim standardima u održanju imanentnih i viših sfera života. Kao taktilni, vizualni i intelektualni entitet, kao rukom razlistavajući temporalni volumen, kao vizualna činjenica i tekstualna elaboracija književnih, umjetničkih, znanstvenih spoznaja u namjeni prirasla svim uzrastima, knjiga je partnerski ugostila primijenjeni likovni produkt – ilustraciju, pa bi se ta likovna provedba mogla sagledati kao linijom i bojom sažeti unos likovnog teksta koje je oblikovala koegzistentna poveznica protočne riječi s likovnim elementima uprizorivosti, što ju inspirativno oblikuje grafičar ili slikar kao svojevrsni estetski akcent oka korespondentan tekstualnim učincima. Međutim, ovaj ritam medijskih eksplikacija dobiva svoju organsku punoću i opravdanost ako je i sama ilustracija likovno vrijedna, a to znači autentični idiom ilustratora. U svojim kapitalnim izvedbama, dakle, ne konkurira tekstu, jer je razvidno da se radi o drugačijim izražajnim sredstvima, ali može biti mentalno-osjetilna sastavnica po kojoj duh riječi i duh likovnog govora zrače moguću estetsku cjelovitost, uvjetovanu stupnjevanjem od literarno slikovitog do osjetilno slikovnog, u domašaju bogatoga registra, što hrani i obogaćuje senzibilitet i samog čitatelja. Književna struktura određuje ne samo tijek umjetničke građe, već tu postoji neka temeljna literarna podloga, doživljajno prozni i lirski savez pretopiv senzibilitetom književnim unutarnjeg i vanj- skog pisca, pa se likovni zadatak ilustratora vezuje tekstom kao motivom, poticajem kojim on komponira po osobnoj likovnoj osjetljivosti, odgonetavajući i čineći likovnim elementima vidljive tekstualne punktove koji su prevodivi u gradbenu jasnoću likovnu. Ilustrator zapravo interpretira elementima svoje umjetnosti izabrani motiv te ilustrira po tekstualnom predlošku.

Uočena je činjenica da nakana listanja, izbor knjige određuje nevezanost na izbor, autora i temu, već vezanost za zanimljiv vizualni identitet knjige, tako reći estetski događaj koji je pre- nosiv doživljajno, a odlučuje naknadno o izboru tekstualnih sadržaja. Naravno, tako se knjige uglavnom ne izabiru, ali se važnost vizualno-ilustrativnog sloja mora uvažavati, jer upravo taj sloj postaje aktivni sažimateljski akter, stanovita „ugođajna provokacija“, produženi imagina- cijski prostor dominirajućeg tekstualnog sloja. Obilježiti Svjetski festival hrvatske književnosti izložbom ilustriranih knjiga i originalnih ilustracija nema druge pretenzije do podsjetiti na neke značajne hrvatske ilustratore koji su se istaknuli umijećem ilustriranja te autorski oblikovali likovne sadržaje inspirirane književnim sadržajima. To su: A. Kinert, I. Antolčić, I. Vitez. Do- vršeni su i situirani opusi navedenih autora hrvatske likovne umjetnosti. Neupitne su likovne vrijednosti njihovih ilustracija u knjigama koje se pojavljuju kao adaptirani ili organski produkt prepoznatljive umjetničke orijentacije, što izvire iz njihovih cjelokupnih opusa. Njihova dionica ilustriranja stupanj je visoke kulturne osjetljivosti prema knjizi, stvaralački prijevod iz jednog medija u drugi, uz uvažavanje tekstualnog predloška. Uz respektabilni crtački, grafički i slikar- ski Kinertov opus, kao i onaj ilustracijski Vitezov, ova su dvojica autora bili i sami posvećeni književnoj riječi, kako poeziji tako i prozi pa su destinirajuća utočišta pokazatelji širine njihove umjetničke svijesti. Ilustracije Kinertove ekspliciraju njegov briljantni crtački nerv maštovitih metamorfoza, ekspresivno figuralnog sadržaja. Tu je i Antolčić zatvorenog duktusa, kom- paktnog crteža, rustikalno-poetske raspjevanosti uz etnografske evokacije zbijenih ritmova i akromatskih masa, a onda Vitezov kromatsko plošni i dekorativni kolorizam zasićenih kontra- sta s redukcijskim finesama u likovnom prikazu ljudi, životinja i ambijenta.

Tek ostajemo zadivljeni golemim brojem knjiga koje su ilustrirali naši autori te gradili identitet materijalnog i duhovnog prostora knjige u plemenitom zajedništvu riječi, linije i boje.

Danijel ŽABČIĆ

SVJETSKI FESTIVAL HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

ZAGREB, od 15. do 17. studenoga 2020.

Nakladnik: Hrvatska kulturna zaklada HKZ-Hrvatsko slovo d. o. o.

Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4

Za nakladnika:
Stjepan Šešelj

Priredila:
Dubravka Vidak

Grafička priprema:
Zvonimir Novosel

Tisak:
Grafika Markulin Lukavec 2020.